Nakon brojnih nagađanja, prošlog su tjedna konačno objavljena imena svih ministara u novoj Vladi. Jedna od najvećih promjena u redovima HDZ-a jest to da u Vladi više neće sjediti dosadašnja ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, a njezino mjesto preuzima dosadašnji državni tajnik Tonči Glavina. O tome kakvi su joj daljnji politički planovi te kako sumira prethodni mandat, razgovarali smo s njome.
Sada kada je do kraja došao vaš mandat na čelu Ministarstva turizma i sporta, kako biste sumirali zadnje četiri godine u Vladi?
Ove uskoro četiri godine mandata bile su intenzivne, izazovne, ali prije svega iznimno poticajne, o čemu svjedoče pozitivne reakcije ljudi koji žive turizam i sport i koje su nam najveća nagrada. Veselim se što je Vlada u sektorima turizma i sporta napravila niz pomaka nabolje. Promijenili smo paradigmu daljnjeg razvoja turizma u Hrvatskoj, donijeli Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, Nacionalni plan razvoja održivog turizma te prvi Zakon o turizmu, koji je zapravo kruna cijele naše reforme. Prvi put za sektor turizma osigurana su bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od gotovo 300 milijuna eura za projekte zelene i digitalne tranzicije. U fokus smo stavili zdravstveni turizam, koji može biti generator razvoja cijelih regija te za projekte specijalnih bolnica i termi osigurali 130 milijuna eura. Kada govorimo o cijeloj reformi u turizmu, povezali smo ulaganja sa strateškim ciljevima i osigurali 1,3 milijarde eura, od čega je većina bespovratnih sredstava, kako za javni tako i za privatni sektor.
Prvi put donesena i je i Uredba o poticanju ulaganja isključivo u sektoru turizma, uključujući i nautiku, kojoj takvi instrumenti do sada nisu bili na raspolaganju.
Učetverostručili smo ulaganja u sport, s 28 milijuna na više od 120 milijuna, koliko imamo u ovoj olimpijskoj i paraolimpijskoj godini. Također, nakon 16 godina donijeli smo novi Zakon o sportu, kojim smo dodatno poboljšali skrb o sportašima te unaprijedili sve segmente sporta. Uveli smo nacionalnu stipendiju te plaćanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za sportaše, osigurali trajne naknade za trenere te omogućili financiranje sporta djece i mladih do 18 godina izravno iz državnog proračuna kroz županijske sportske zajednice. Također, propisana je mogućnost donošenja odluke o sportskim građevinama od nacionalnog interesa. Prve takve sportske građevine su nogometni stadioni Maksimir i Poljud, za koje smo osigurali 27 milijuna eura u državnom proračunu za ovu i sljedeću godinu.
VEZANI ČLANCI:
Mnogo se tada raspravljalo o spajanju turizma i sporta. Je li se to u konačnici pokazalo kao dobra odluka?
Smatram da se to pokazalo kao izvrsna odluka. Hrvatska je u svijetu prepoznata po uspjesima naših sportašica i sportaša, ali i kao jedna od najzanimljivijih turističkih destinacija. Sport i turizam izvrsno se dopunjuju i zaista čine smislenu cjelinu.
Gotovo polovinu mandata obilježila je pandemija koronavirusa, koliko je oporavak bio zahtjevan?
Pandemija koronavirusa bila je nešto što zaista nitko nije mogao očekivati, a njene smo posljedice osjetili u svim segmentima života. Kao i u ostatku svijeta, turizam u Hrvatskoj trpio je negativne posljedice, no zahvaljujući pravovremenim intervencijama Vlade te znanju i brzoj prilagodbi sektora, oporavak je bio brži.
Mi smo se vrlo brzo vratili na pretpandemijske brojke, pritom imajući na umu da smo prije pandemije već prepoznali brojne izazove dotadašnjeg modela razvoja turizma, što je osobito bilo vidljivo u ionako preopterećenom ljetnom dijelu godine na obali. Pandemijska kriza bila je poticaj za usmjeravanja razvoja turizma prema otpornosti i održivosti, za sagledavanje razvoja u širem kontekstu od brojenja dolazaka i noćenja. Reformom smo željeli postići ravnotežu između gospodarskih učinaka, koji su do tada uvijek bili u fokusu, te ekoloških i društvenih učinaka turizma, koji su jednako važni za uspjeh. Zato smo posebno zadovoljni što smo prošle godine ostavili najbolju predsezonu hrvatskog turizma, a i ove smo godine do sada ostvarili 9% bolji turistički promet u odnosu na isto razdoblje lani. Upravo je to i bio naš cilj, kada smo i započinjali s reformom razvoja turizma – turizam 365 dana u godini, na obali i na kontinentu.
Koji su vam daljnji planovi?
Zalagat ću se za ono što vjerujem, a to je daljnji razvoj održivog turizma, kao generatora razvoja regija i temelja za kvalitetniji život lokalnog stanovništva, kao i za daljnje unaprjeđivanje i razvoj programa za zapošljavanje mladih kako bi se osigurala kvalitetna radna mjesta u turizmu, umanjio utjecaj sezonalnosti i ugovora na određeno vrijeme te doprinijelo socijalnoj sigurnosti radnika u turizmu. Što se tiče sporta, moj je fokus na uključivanju što većeg broja djece u sportske aktivnosti osiguravanjem bolje dostupnosti sportsko-rekreativnih sadržaja diljem Hrvatske, za što su ključna ulaganja u održivu i pristupačnu sportsku i sportsko-rekreacijsku infrastrukturu i lokalni sport.
Od 16. svibnja sam zastupnica u Hrvatskom saboru, a uz to sam i na petom mjestu HDZ-ove liste za Europski parlament. Svaka je od tih funkcija zahtjevna i odgovorna te otvara mogućnosti za daljnji rad na unaprjeđenju sustava turizma i sporta na dobrobit hrvatskih građana.
Iako je funkcija ministrice iza vas, možete li reći koji su glavni izazovi u novoj turističkoj sezoni?
Više puta sam naglašavala kako je potrebno razmišljati o turizmu tijekom cijele godine. Već sada ostvarujemo predsezonu bolju od prošlogodišnje, koja je bila rekordna. Najave za ljetni dio godine su jako dobre i vjerujem da će i ova turistička godina ispuniti očekivanja. Upravo će cjelogodišnji turizam kakav razvijamo doprinijeti kvalitetnijim radnim mjestima te smanjenju potrebe za sezonskim poslovima. Uložili smo značajne napore i kroz reformu radnog zakonodavstva i kroz ulaganja u cjelogodišnji turizam kako bi se potrebe za radnom snagom zadovoljile primarno na domaćem tržištu, a u nedostatku određenih kadrova u susjednim zemljama i šire. Važno je napomenuti kako je radna snaga izazov s kojim se suočavaju sve zemlje Europske unije. Hrvatska Vlada nizom mjera potiče stvaranje novih kadrova, rasterećuje cijenu rada te pojednostavljuje procese zapošljavanja.
VEZANI ČLANCI:
Jedan je od izazova i pitanje privatnih iznajmljivača te njihova oporezivanja. Treba li išta po tom pitanju mijenjati?
Smještaj u domaćinstvu čini više od pola naše ukupne smještajne ponude, a u pojedinim ruralnim područjima je i temelj razvoja turizma te zbog toga uvijek naglašavam kako je kvalitetni smještaj u domaćinstvu iznimno važan za uspjeh hrvatskog turizma u cjelini. Hrvatska je turistički nejednako razvijena i nemoguće je bilo donijeti jedinstveni “recept” za sve pa smo zbog toga instrumente za reguliranje opterećenja te vrste smještaja dali na raspolaganje jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Oni već niz godina mogu određivati iznose dvije vrste paušala po krevetu, a novim Zakonom o turizmu dali smo im i dodatne alate. Onim jedinicama lokalne samouprave koje se suočavaju s prekomjernim turizmom i nedostatkom cjenovno pristupačnog dugoročnog smještaja za potrebe stanovanja lokalnog stanovništva Zakon omogućava donošenje odluka o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja kao i odluka o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji. Odluke se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, a mogu se odnositi na dio ili cijelo područje jedinice lokalne samouprave.
Kako je predviđeno Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. i Nacionalnim planom razvoja održivog turizma do 2027. godine, nakon donošenja Zakona o turizmu potrebno je provesti analizu promjena u postojećim propisima kako bi se uskladili s krovnim zakonom. Osim toga, provest će se unaprjeđenje sustava kategorizacije, modernizacijom propisa o razvrstavanju i kategorizaciji objekata, kako bi se propisani standardi uskladili s trendovima na turističkom tržištu te uvođenjem standarda ekološki prihvatljivog i društveno odgovornog poslovanja objekata.
Strategijom i Nacionalnim planom također je predviđeno da će se redefinirati uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu uzimajući u obzir društvene, ekološke i ekonomske kriterije. To svakako znači i diferenciranje domaćina od onih koji se pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu bave kao gospodarskom djelatnošću, tzv. rentijera.
GALERIJA Ovo su ljudi koji su izabrani za zastupnike u Hrvatskom saboru
Koje je njezino nasljedstvo? Željeznice koje je studirala nula bodova. Malo teretni vagoni, puno ništa. Turizam u njezinom mandatu doživio je betonizaciju od stoljeća sedmog. Betonizaciju mediteranskih vrtova, parkova, prirode. Postao je dominantnim dijelom divlji turizam divlje gradnje. Uništeni prelijepi Zadar i Dubrovnik masovnim turizmom. Gužve po ulicama. Lijepi vrtovi pretvoreni u parkirališta, bazene, dogradnje, Hrvatska postala ružna. A 40% od svega je bez poreza, država ostaje oguljena, bez prihoda za školstvo, zdravstvo, razvoj. To je ostavština ministrice.