Među potpisima za novu vladajuću većinu koje prikuplja Andrej Plenković neće biti onog povjesničara i člana Domovinskog pokreta Josipa Jurčevića. On je, kako je potvrdio i glavni tajnik DP-a Josip Dabro odbio dati svoj potpis jer u pregovorima HDZ nije dao Ministarstvo kulture DP-u.
Da bi upravo Jurčević mogao biti "najtvrđi orah" među DP-ovcima ne iznenađuje previše obzirom na njegove izjave koje je o HDZ-u i premijeru Plenkoviću govorio i prije i nakon kampanje. U izbornoj noći gostovao je i u studiju Večernji TV-a. Na pitanje može li DP sa HDZ-om, nakon što su te dvije stranke razmijenile niz međusobnih uvreda i nakon što je u javnost "procurila" i audio snimka na kojoj se čuje kako Andrej Plenković grubo vrijeđa i diskreditira i DP i Ivana Penavu koji mu je na čelu Jurčević je kazao kako je snimka izraz gubitka samokontrole, primitivizma i straha.
Strah je vrlo utemeljen obzirom na činjenicu da je europska tužiteljica pokrenula neke procese protiv najistaknutijih ljudi iz HDZ-a poput ministrice Obuljen Koržinek za koju je očito sudbinski vezan gospodin Plenković pa ima i ta varijanta da je on brzo raspustio Sabor da se ne bi digla optužnica - kazao je Jurčević.
Optužio je HDZ da je, kada se radi o domoljublju i suverenizmu, kapitulirao istaknuvši kako je ta stranka danas u savezništvu sa strankom koju je osnovao ratni zločinac Goran Hadžić.
- To je pervezno u odnosu na Tuđmanov HDZ. Vrlo je upitno što je to današnji HDZ. Očito je on i po europskoj tužiteljici u ozbiljnoj vrijednosnoj i političkoj krizi i prije ili kasnije doživjeti će slom zbog korupcijskih afera s čime će se sigurno EU obračunati jer ona ne može trpjeti tu razinu korupcije i pravne nepouzdanosti - kazao je Jurčević. U emisiji je govorio i o uvjetima od kojih DP neće odustati u postizbornim kombinacijama, a demografski slom istaknuo je kao najveći grijeh vladajućih struktura u zadnjih deset godina.
FOTO Plenković stigao u Vukovar
Tijekom Hrvatskog proljeća 1970. – 1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalni posao. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnom predstavljanju poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika. Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991. – 1992., dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske.